GKK

 

Evidencija institucija kulture napravljena je ukrštanjem podataka iz postojećih štampanih i elektronskih adresara sa podacima prikupljenim na terenu. Preko 4.000 institucija razvrstano je u 20 klasa: amaterska društva; arhivi; biblioteke; časopisi; diskografske kuće; izdavačke kuće; izložbene galerije; kinematografija; manifestacije; elektronski mediji; muzeji i galerije; muzički ansambli, orkestri, filharmonija; naučno-istraživacke i obrazovne ustanove; nevladine organizacije i udruženja gradana; organi uprave; polivalentni centri za kulturu; pozorišta; profesionalna udruženja i organizacije u kulturi; umetničke kolonije; zavodi za zaštitu spomenika.

 

Upitnik za prikupljanje podataka sastoji se iz dva dela:

·   Opšti deo – isti za sve institucije i sadrži: adresar koji je dostupan i na našem sajtu www.zaprokul.org.yu , istorijat, podatke iz pravnih akata, izvore finansiranja, kadrovsku strukturu, tekuće projekte, članstvo u kulturnim mrežama, tehničku opremljenost.

·   Poseban dodatak za svaku klasu institucija i obuhvata podatke o prostoru, stručnim poslovima i korisnicima, ali je sadržaj prilagoden delatnostima institucija.

 

Prikupljeni podaci uneti su u bazu programinu u Microsoft Access koji je zadovoljavao potrebe Geokulturne karte. Omogućeno je selektovanje grupe institucija ukrštanjem raznih kriterijuma, a zatim izbor listinga ili sumarnih izveštaja u zavisnosti od vrste podataka.

 

Tokom realizacije Geokulturne karte, identifikovali smo nekoliko grupa problema koji su nas podstakli da razmišljamo o tome – kuda dalje:

1.  problem klasifikacije institucija kulture je bio očekivan - smisao baze, pretpostavljeni načini korišcenja podataka i priroda kulturnih delatnosti uslovili su izbor pragmatičnih rešenja koja nisu konačna i iziskuju periodična preispitivanja

2.  klasični poštanski sistem prikupljanja podataka, nametnut pocetnim odsustvom internet komunikacije u praksi velikog broja ustanova, usporio je proces ažuriranja podataka

3.  model Geokulturne karte koji se razvijao, prerastao je tehnološku realizaciju

4.  kao i u većini pionirskih projekata, jedan od rezultata je identifikovanje odrednica koje je potrebno isključiti, kao i onih koje je potrebno uneti u upitnik